Literarische Gestalt von Božidar Stojadinović

Živković, Zoran, Hristić

Prilozi za knjizevnost, jezik, istoriju i folklor

1-4

59

73

http://www.doiserbia.nb.rs/Article.aspx?id=0350-66730604059H

2006-2020/02/11/14:49:41

Zaboravljeni srpski pesnik s početka XX veka, Božidar Stojadinović, svojim nevelikim književnim opusom skrenuo je pažnju na sebe činjenicom da su od petnaest njegovih pesama objavljenih u časopisu "Misao", sedam ušle u poznatu "Antologiju najnovije lirike" ovog časopisa. U radu se osvetljava njegovo književno delo u celini, uključujući i rukopisnu zaostavštinu. Kao pesnik se pojavio u dnevnim novinama "Štampa", 1911. godine, kao šesnaestogodišnjak. U toku balkanskih i Prvog svetskog rata objavljuje pesme u "Štampi", "Radničkim novinama", "Tribuni", "Cetinjskom vjesniku", "Srpskim novinama", "Zabavniku" i "Ratnom dnevniku"; a posle rata u "Vidovdanu" i časopisu "Misao", kao njegov stalni saradnik. Posle smrti, njegove pesme štampaju "Misao", "Invalidski glasnik ", "Reč ", "Srpska otadžbina ", "Domovina " i "Venac ". Pesme mu se nalaze i u dvema posleratnim antologijama: "Antologiji najnovije lirike" (1921; 1926) i "Antologiji srpskohrvatske posleratne lirike". Objavio je jednu zbirku pesama "Samom sebi", 1921. godine.

"Antologija najnovije lirike" (1921, 1926), "Ratni dnevnik", "Srpske novine", "Štampa", ratna poezija, rukopisna zaostavština Božidara Stojadinovića