Zbornik za jezike i književnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu

Primary tabs

The Journal for Languages and Literatures of The Faculty of Philosophy in Novi Sad publishes papers in the field of language and literature, except teaching methodology.
DOI: https://doi.org/10.19090/zjik.2019.9


Pages

PREPOSITION STRANDING UNDER SLUICING IN SERBO-CROATIAN
PREPOSITION STRANDING UNDER SLUICING IN SERBO-CROATIAN
U radu se predlaže analiza izostavljanja predloga u posebnim oblicima elipse u srpskohrvatskom jeziku. Srpskohrvatski ne dozvoljava izostavljanje predloga u upitnim rečenicama, ali ga opciono dopušta u nekim oblicima elipse. U radu su dati primeri i predložena je analiza ovakvih konstrukcija. Diskursno povezani zaostaci upitnih reči se opciono mogu javiti bez predloga, dok oni diskurno nepovezani ne mogu. Predlaže se da se kod ove vrste elipse diskurno povezani i nepovezani elementi izvode različito što rezultira posebnim ponašanjem u pogledu mogućnosti izostavljanja predloga.
PREVOĐENJE ELEMENATA INDIJANSKE KULTURE U ROMANU DEVOJČICA SA OSTRVA DUHOVA LUIZ ERDRIČ
PREVOĐENJE ELEMENATA INDIJANSKE KULTURE U ROMANU DEVOJČICA SA OSTRVA DUHOVA LUIZ ERDRIČ
Prevođenje književnih dela koja se mogu sama po sebi posmatrati kao prevod predstavlja jedan od velikih izazova sa kojima se prevodioci susreću. Ovde se prvenstveno misli na multikulturalne tekstove, nastale u dve kulture i na dva jezika paralelno. Multikulturalnom književnošću se smatraju ostvarenja pisaca imigranata, ali i kolonizovanih starosedelaca, koji predstavljaju etničke manjine u okviru dominantnog društva. Multikulturalni pisci najčešće pišu na dominantnom jeziku, ali u svoja dela uključuju i reči, fraze, pa i čitave rečenice napisane na maternjem jeziku kako bi iskazali jedinstven kulturni sadržaj. Ovakve enkodirane poruke predstavljaju izazov za čitaoce, ali i prevodioce koji moraju taj sadržaj da prenesu na druge jezike. Problemi ove vrste prisutni su gotovo u svim delima indijanske književnosti. Luiz Erdrič, u romanu Devojčica sa Ostrva duhova koji piše na engleskom, oslikava kulturu, običaje i verovanja svog naroda, koristeći reči i izraze iz jezika Odžibve. Ovaj rad se bavi analizom prevoda ovog romana sa engleskog jezika na srpski Aleksandre Grubor. Posebna pažnja je posvećena strategijama koje prevoditeljka koristi kako bi prevela reči iz jezika plemena Odžibve, kao i reči iz engleskog jezika obojene kulturnim nasleđem plemena Odžibve.
PROBLÉM “ANJELSKÝCH KRAJÍN” V SLOVENSKEJ PRÓZE ŠTYRIDSIATYCH ROKOV 20. STOROČIA
PROBLÉM “ANJELSKÝCH KRAJÍN” V SLOVENSKEJ PRÓZE ŠTYRIDSIATYCH ROKOV 20. STOROČIA
V predkladanom príspevku sa zameriavame na Polemiku o „anjelských krajinách“, ktorá poznačila slovenskú prózu štyridsiatych rokov 20. storočia. Polemiky boli uverejňované v niekoľkých dobových časopisoch, pričom sa kritici zmieňovali predovšetkým o lyrizačných tendenciách autorov tej doby. Príspevok je koncipovaný vo dvoch rovinách. V prvej časti sa táto práca sústreďuje na samotnú polemiku, zvlášť na jej prvý článok, ako aj na ohlasy, ktoré vzbudil. A v druhej časti analyzujeme konkrétne diela, ktoré boli terčom odsúdenia, predovšetkým s cieľom prispieť k analýze ich „únikového rázu“. Našu pozornosť venujeme dielam Hany Zelinovej, Margity Figuli, Jozefa Cígera Hronského, Františka Švantnera, Dobroslava Chrobáka a zmieňujeme sa aj o diele Dominika Tatarku.
PSIHONARATOLOŠKI PRISTUP ISPITIVANJU KNJIŽEVNOSTI
PSIHONARATOLOŠKI PRISTUP ISPITIVANJU KNJIŽEVNOSTI
Empirijski pristupi ispitivanju književnosti razvili su se tokom pro- teklih tridesetak godina, uglavnom na bazi teorija usmerenih na čitaoca i u sprezi sa različitim naukama poput psihologije, sociologije, neuronauka i drugih. Iako grupe autora imaju raznorodne ciljeve i metode istraživanja, ono što ih povezuje je empirijsko i dosledno ispitivanje jasnih hipoteza o čitanju uz korišćenje stvarnih čitalaca. U ovom radu predstavljen je jedan od empirijskih pristupa ispitivanju književnosti, psihonarato- logija, koja je pokušaj da se sačini teorijski okvir specifičan za empirijsko ispitivanje književnosti. Psihonaratologija svoje osnovne termine, principe i hipoteze crpi iz nara- tologije i kognitivne psihologije, oblasti koja se bavi time kako naš kognitivni sistem bira, osmišljava, skladišti i koristi informacije. Pored ovog, koristi se i znanjima iz lingvi- stike, analize diskursa, statistike i drugim. U radu je prikazan i pregled glavnih istraži- vačkih problema psihonaratologije. Iako je psihonaratologija najobuhvatniji teorijsko-metodološki okvir u oblasti empirijsko-eksperimentalnog ispitivanja književnosti i velik korak napred u ovom polju, ona ipak nije obuhvatna ni kada su u pitanju svi oblici književne umetnosti, ni kada su u pitanju svi aspekti čitanja književnog teksta. Pored ovog, zamerka koja se psihonara- tologiji može uputiti jeste ta što tekstualni eksperiment koji ona predlaže stavlja pod znak pitanja umetničku vrednost izlaganih stimulusa.
RAISING AND COPY RAISING IN ENGLISH AND SERBIAN
RAISING AND COPY RAISING IN ENGLISH AND SERBIAN
Ovaj rad se bavi fenomenom glagola podizanja, kao i fenomenom glagola podizanja koji ostavljaju kopiju imeničke fraze u engleskom i srpskom jeziku, pre svega sa stanovišta generativnog pristupa. Ispituju se konstrukcije sa srpskim ekvivalentima engleskih glagola seem ‘činiti se’, appear ‘izgledati/delovati’ i turn out ‘ispostaviti se’. Razmatraju se određeni slučajevi u kojima je podizanje imeničke fraze u srpskom jeziku neophodno (male klauze) i dozvoljeno (tematizacija i fokus, mada se dolazi do zaključka da pravi ekvivalenti engleskim glagolima podizanja u srpskom jeziku ne postoje. Ipak, opisuje se posebna konstrukcija podizanja u kojoj ne dolazi do slaganja subjekta sa glagolom. Glagol u ovoj konstrukciji uvek ima nastavak za treće lice jednine srednjeg roda. Što se tiče glagola podizanja koji ostavljaju kopiju imeničke fraze, kod njih je situacija manje jasna. U engleskom jeziku i dalje postoji debata oko postojanja tematskih i netematskih subjekata kod ove vrste glagola. Takođe, postavlja se pitanje da li zamenica koja predstavlja kopiju imeničke fraze mora biti kopija subjekta. U radu se pomenuta pitanja ispituju na primerima ekvivalentnih konstrukcija ovih glagola u srpskom jeziku. Primeri iz srpskog pokazuju da se kopija imeničke fraze uopšte ne javlja. Zaključak je da su ovi glagoli uglavnom tematski u srpskom jeziku.
REFLEKSI LATINSKOG GERUNDIVA U ROMANSKIM JEZICIMA
REFLEKSI LATINSKOG GERUNDIVA U ROMANSKIM JEZICIMA
Ovaj rad se bavi refleksima latinskog gerundiva u pet romanskih jezika (italijanskom, španskom, francuskom, katalonskom i portugalskom). Gerundiv ne postoji više kao glagolski oblik, ali nastavlja da živi u obliku nekih prideva i imenica. Cilj  nam je da utvrdimo značenje tih prideva i imenica, kao i opseg njihove upotrebe u romanskim jezicima.
SCREENING THE GOTHIC
SCREENING THE GOTHIC
Otkako je objavljeno prvo gotsko književno delo Otrantski zamak Horasa Volpola 1746. godine, gotski žanr se neprekidno menjao i razvijao. Kako je jedan od glavnih ciljeva ove književnosti uvek bila društvena kritika, gotski žanr je morao da se menja zajedno sa društvom. U dvadesetom, a posebno u dvadesetprvom veku, sa dolaskom novih tehnologija, gotika se preselila sa papira na ekran. Film i televizija pružili su postmodernističkim autorima gotskih dela sijaset novih mogućnosti da se iskažu. Jedan od takvih umetnika je svakako američki režiser Tim Barton, poznat upravo po svom mračnim komedijama koje su skoro bez izuzetka pune elemenata gotskog žanra. U ovom radu, autor pokazuje kako je u svom filmu Tamne senke iz 2012. godine Tim Barton koristio parodiju da bi stvorio ekranizovani pastiš gotskih elemenata upakovan u mračnu komediju za prave ljubitelje gotskog žanra i time stvorio istinski primer postmodernog gotskog dela.
SEMANTIČKA INTERPRETACIJA PROSTORA U DRAMI "MAČKA NA USIJANOM LIMENOM KROVU" TENESIJA VILIJAMSA
SEMANTIČKA INTERPRETACIJA PROSTORA U DRAMI "MAČKA NA USIJANOM LIMENOM KROVU" TENESIJA VILIJAMSA
Ovaj rad ima za cilj da odredi modelativnu funkciju prostornih odnosa u drami Mačka na usijanom limenom krovu američkog dramskog pisca Tenesija Vilijamsa. Slijedeći relevantne teorije drame, u radu se pošlo od pretpostavke da je prostor u dramskom djelu bitan ne samo kao mjesto odigravanja radnje, već i kao kontekst i izvor semantičkih značenja događaja koji se u njemu zbivaju. U okviru analize prostorne konfiguracije navedenog dramskog djela razmatran je proces upisa prostora u priču, a osnovne prostorne relacije koje su u drami semantički ispitivane su scena kao prostor u kome se odigrava radnja vidljiva publici i prostor radnje van scene, odnosno dramski prostor kao najširi semantički okvir djela. Na kraju, analizirane su metaforičke kvalitete prostora fikcije. Semiotičkom analizom prostornog sistema pomenutog djela, pokazalo se da je ovaj dramski prostor dinamičan i da djeluje na više razina. U pomenutoj drami Vilijams je scenski prostor organizovao veoma jednostavno i predstavio ga samo jednim scenskim toposom u čijem centru se nalazi bračni krevet kao središnje mjesto ne samo scene, nego i semiološkog značaja djela. Međutim, u ovoj drami prostor je daleko od jednostavnog i predstavljen je veoma složenim sistemom.
SEMIOTIČKI I INTERTEKSTUALNI ASPEKTI HRONOTOPA UBISTVA NA VRATIMA KUĆE KOD IVA ANDRIĆA I GABRIJELA MARKESA
SEMIOTIČKI I INTERTEKSTUALNI ASPEKTI HRONOTOPA UBISTVA NA VRATIMA KUĆE KOD IVA ANDRIĆA I GABRIJELA MARKESA
Neistraženi intertekstualni hronotopi ubistva na vratima kuće, motivisani seksualnošću, u romanima Omerpaša Latas Iva Andrića i Kronika najavljene smrti Gabrijela Garsije Markesa, razmotreni su s aspekata intertekstualnosti, u semiotičkom ključu teorije o semiosferi. Svaka kultura svojim sistemom samoopisivanja uređuje odnose u domenu svojih bitnih integrativnih aspekata, propisujići šta je pravilno, a šta nepravilno. To čini i u oblasti seksualnosti. U kulturama koje su međusobno slične, kao onim kodiranim patrijarhalno-tradicionalističkim uzusima u sinergiji s verskim normama, poput autohtonog bosanskog sredinom XIX i latinoameričkog s početka XX veka – semiosferno samoopisivanje, na sličan način kodira odnose prema bitnim aspektima života, pa i pitanjima odnosa među polovima. Patrijarhalna porodica se u takvim kulturama javlja kao značajan agens. S tim u vezi, ukazano je i na važne intertekstualne aspekte poetike hronotopa ubistva na vratima doma kao simbola zaštite i utočišta – invarijantnog simbola u svim kulturama. Istraživačka pažnja usmerena je i na retoričko-dramaturške aspekte referentnog hronotopa koji, začuđujućom sličnošću, međusobno intertekstualno koreliraju kod dvojice nobelovaca.
SERBIAN EQUIVALENTS OF THE ENGLISH PREPOSITION OF
SERBIAN EQUIVALENTS OF THE ENGLISH PREPOSITION OF
Rad se bavi analizom engleskog predloga of i njegovih prevodnih ekvivalenata dobijenih iz paralelnog korpusa. U ovoj kontrastivnoj analizi korpus se sastoji od 847 primera upotrebe predloga of prikupljenih iz priče Pola Ostera The City of Glass i njenog prevoda na srpski jezik Grad od stakla. Analiza se prvenstveno fokusira na predloške ekvivalente i njihovu distribuciju u srpskom jeziku, ali takođe otkriva da je u većini slučajeva engleski predlog of preveden drugim sredstvima, a ne predlozima. Više od dve trećine primera iz korpusa prevedeno je nultim ili leksičko strukturalnim ekvivalentima, što ukazuje na razlike u strukturi engleskog i srpskog jezika, prvenstveno one na polju padeških nastavaka, a koje u srpskom jeziku omogućavaju znatno širu mogućnost izražavanja istih odnosa. Analiza je pokazala da je broj predloških ekvivalenata koji se javljaju u prevodu predloga of na srpski jezik  mnogo veći od broja predloga navedenih u dvojezičnom englesko-srpskom rečniku. Osim toga, kvalitativna analiza dobijenih ekvivalenata pokazuje da najveći broj predloških ekvivalenata predloga of izražava njegovu integrativnu funkciju, manji broj separativnu, a najmanji broj posesivnu funkciju.     Dobijeni rezultati studije mogli bi da doprinesu polju leksikografije, ali i da posluže daljoj semantičkoj i sintaksičkoj analizi, a u cilju boljeg razumevanja predloga i u engleskom i u srpskom jeziku.
SIMBOLIKA CRVENOG CVEĆA U POEZIJI SILVIJE PLAT
SIMBOLIKA CRVENOG CVEĆA U POEZIJI SILVIJE PLAT
Rad se bavi analizom kompleksa motiva obrazovanih oko simbolike crvenog cveta od rane pesme iz 1956. godine, Dve Persefonine sestre, preko ciklusa Pesma za moj rođendan i pesme Lale, u kojima se za crveni cvet vezuju oralne i maternalne slike, sve do pesama nastalih poslednje godine života Silvije Plat – Bulke u julu, Bulke u oktobru, Tri žene: pesma u tri glasa i Ivica. Cilj rada je da osvetli značaj mitološke i književne tradicije u pesničkom jeziku Silvije Plat, kao i da na primeru crvenog cveća ukaže na stalne motive u njenoj poeziji.

Pages