Lucida intervalla: časopis za klasične nauke
Primary tabs
Lucida intervalla was founded by a group of members of the Department of Classical Studies in Belgrade in 1998, at the time when they perceived their reading and interpreting of ancient texts as sobering acts and breakouts from confusing reality. Hence the name of the journal. The initial idea was to provide students of Classics and general audience with reliable and up to date editions (introductions, original texts, translations, and commentaries) of important and not yet translated works of Greek and Latin literature. In the next 15 years more than 40 volumes were published. The focus of the journal gradually shifted from translations to scholarly contributions, while the proportion of contributions in languages other than Serbian increased slowly but steadily. Today Lucida intervalla is an international peer-reviewed journal devoted to publishing original scholarly research in all areas of Classical Studies.
Homepage
ISSN: 1450-6645
Pages
-
- Pithanes katavoles peri tis proeliseos tis khriseos tis maskas sto arkhaio drama
- Η παρουσίαση αυτή αποτελεί μέρος μιας ευρύτερης ιστορικο- φιλολογικής έρευνας η οποία εξετάζει τις τελετές των αρχαιοελληνικών μυστηρίων. Οι έως τώρα αναλύσεις μάς οδήγησαν στην ιδέα της μάσκας και στην ιδέα της επιχρίσεως. Στο προοιμιακό τμήμα της εργασίας εκτίθεται η σχετική επιστημονική προβληματική. Το μεσαίο μέρος αποτελείται από τρία κεφάλαια. Στο πρώτο παρουσιάζονται οι γραπτές πηγές που επιβεβαιώνουν ότι στην αρχαιότητα οι συμμετέχοντες στις τελετές φορούσαν επαλειπτικά μέσα. Στο δεύτερο εξετάζονται δύο χωρία από μαγικά χειρόγραφα. Το τρίτο κεφάλαιο συνιστούν τρεις μαρτυρίες από τις οποίες καταδεικνύεται πώς και γιατί επαλείφονταν οι ποιητές. Στο άρθρο εφαρμόζεται η σημασιολογικο-συγκριτική μέθοδος, με τονισμό στα πολιτιστικοϊστορικά στοιχεία που παραπέμπουν στην εννοιολογική σύνδεση μυστηριακών τελετών και αρχαίου δράματος μέσω του συμβολισμού, αλλά και της χρήσης της μάσκας., Bibliografija: str. 36-37, Napomene i bibliografske reference uz tekst, Perílipsi ; Сажетак, Tekst na grčkom jeziku
-
- Piti ili ne piti
- Piti ili ne piti : Hipokrat, o vrstama vazduha, vode i mesta
-
- Plato Ficinianus
- U radu se razmatra odnos firentinskog humaniste Marsilija Fičina prema Platonu u teorijskim okvirima recepcionističke kritike. Najznačajniji prevodilac Platonovih dela na latinski jezik dodavao je svakom svom prevodu argumentum, kraći predgovor čija je svrha bila pobliže upoznavanje čitalaca sa sadržajem dela. Fičinova argumenta, međutim, predstavljaju poseban hermeneutički problem jer tematski i konceptualno često ne odgovaraju sadržaju prevedenog dela. U radu je predstavljen jedan od najizrazitijih takvih slučajeva, Fičinov predgovor prevodu Platonovog dijaloga Ijon, i razmotreni su mehanizmi i mogući uzroci radikalne rekontekstualizacije kojoj pribegava Fičino., Apstrakt ; Abstract, Bibliografija: str. 191-193, Napomene i bibliografske reference uz tekst
-
- Plutarh i Seneka
- U ovom tekstu data je uporedna stilistička analiza dva utešna spisa, Senekinog i Plutarhovog. Naglašavaju se različite strategije i pristupi, i predlažu se zaključci o glavnim stanovištima dvojice pisaca., Prevod grčkog i latinskog teksta s komentarom.
-
- Poezija kao knjiga, knjiga kao glas
- U ovom prilogu autor nastoji da, na primeru poetskog opusa helenskog pesnika Nona iz Panopolja, istakne izvesne konstante poimanja knjige, slova, reči i glasa kao književnog opšteg mesta, koje je i inače karakteristično za poznoantičku poeziju, bilo da su njeni tvorci paganske ili hrišćanske provenijencije.
-
- Portret Publija Klodija u Ciceronovoj besedi Pro Sestio
- Galerija portreta rimskih političara čini važan strukturalni element Ciceronove besede Pro Sestio. Ovaj rad ima za cilj da na primeru Klodijevog lika u ovoj besedi baci dodatno svetlo na Ciceronov način portretisanja pojedinih istorijskih ličnosti, imajući, pre svega, u vidu princip tipizacije i princip individualizacije.
-
- Poslednja antička komedija
- Pitanja autora, vremena i mesta nastanka, pa i samog karaktera poznoantičke komedije Querolus sive Aulularia još uvek su otvorena. Ovaj rad je pokušaj da se na njih odgovori, kao i da se kroz komentarisani prevod ukaže na mnoga zagonetna mesta u samom tekstu., Prevod latinskog teksta sa komentarom.
-
- Potresna pjesnička svjedočanstva
- Dubrovačku je Republiku 6. 4. 1667. pogodio snažan potres koji je odredio daljnju demografsku, ekonomsku i političku sudbinu te države. U sklopu diplomatskih nastojanja da dobije financijsku i političku pomoć europskih velesila i manjih država, dubrovački su se autori poslužili i žanrom epa, odnosno epilija kako bi prikazali nedaće koje su se dogodile njihovim sugrađanima te zatražili pomoć. Ovaj članak donosi prikaze triju heksametarskih tekstova trojice dubrovčana koji tematiziraju potres: De laudibus serenissimae reipublicae Venetae et cladibus patriae suae carmen (Mleci, 1675) Stjepana Gradića, Proseucticon de terraemotu (Rim, 1690) Benedikta Rogačića te dio spjeva Philosophiae versibus traditae libri VI (Mleci, 1744) Benedikta Staya. Analizira se struktura pjesama, podudarnosti na planu kompozicije, sadržaja i izraza u izvještaju o samome potresu, pripovjedački okvir pjesama, mimeza, epski topoi, te se iz aspekta diplomatskih nastojanja i političkih odnosa na Mediteranu preispituju realia triju pjesničkih izvještaja.
-
- Povodom prevoda Trijandafilidijeve Male novogrčke gramatike :
- Povodom prevoda Trijandafilidijeve Male novogrčke gramatike, Prikaz knjige.
-
- Prilog izučavanju imenskih složenica kod Euripida
- Rad pruža pregled imenica i pridjeva kod Euripida složenih od imeničkih i pridjevskih članova, analizira njihovu strukturu i osobine kompozicionih članova u kontekstu opšte tipologije indoevropskih složenica, zatim izdvaja produktivne obrasce tvorbe i osobenosti u literarnom karakteru složenica, naročito onih posvjedočenih samo kod Euripida.
-
- Proýptos kindynos Istorija jednog sklopa
- Sklop προῦπτος κίνδυνος (i njegove varijante: προῦπτον ὄλεθρον, προῦπτον κακόν) je deo aticističkog, naročito istoričarskog, rečnika od Tukidida, pa sve do pozne antike. U kasnija vremena se koristi ređe – bezmalo samo kod Ane Komnine – što ukazuje na promene u učenju književnog jezika.
-
- Pseudo-Ksenofontov Ustav atinski i problem njegove interpretacije
- Tekst sadrži uvodne napomene uz prvi srpski prevod Pseudo-Ksenofontovog "Ustava atinskog", s posebnim osvrtom na istorijski kontekst njegovog nastanka, pitanje autorstva i datovanja, kao i na kompoziciju i stil spisa.