Komunikacija i kultura online

Primary tabs

Communication and Culture Online is a free electronic scientific journal. Our goal is to improve knowledge in the field of linguistics, literature, communication, culture, intercultural and related disciplines.

Regular issues of Communications and Culture Online are published once a year, in the last week of December. Before the new issue of the magazine comes out as a whole, the so-called pre-publishing. In addition to regular issues, Communication and Culture online also publishes special thematic editions, independently or in collaboration with partners.


Pages

NADEŽDA SILAŠKI
NADEŽDA SILAŠKI
Sažetak /
NAUČNI STIL I ŽANROVI NAUČNIH RADOVA U OBLASTI TEOLOGIJE
NAUČNI STIL I ŽANROVI NAUČNIH RADOVA U OBLASTI TEOLOGIJE
Sažetak U ovome radu predstavljaju se osnovni zaključci analize osobenosti jezika naučnog stila teološkog izraza srpskog i engleskog jezika, ukazuje se na njegove distinkcije, specifičnost i univerzalnost u odnosu na naučni stil uopšte, a podvlači se i razlika između jezičkih elemenata kojima se služi srpski, odnosno engleski jezik u nastojanju da verbalizuje naučno saznanje iz oblasti teologije. Na sličan način predstavljaju se i žanrovi naučnog stila u teologiji. Cilj ovoga predstavljanja je da se ukaže na sličnosti i razlike sa stilom i žanrovima drugih oblasti nauke. Analiza tekstova izvršena je komparativnim pristupom i sinhronijskom i dijahronijskom metodom. Stil koji je karakterističan za naučna dela iz oblasti teologije u velikoj meri se razlikuje od naučnog stila drugih oblasti nauke. On pokazuje i mnoge dodirne tačke i sličnosti sa stilom drugih oblasti nauke, ali ima i niz diferencijalnih crta. Osnovna ekstralingvistička obeležja teološkog izraza koja su identična sa obeležjima naučnog stila drugih disciplina jesu preciznost, apstraktnost, logičnost i objektivnost. Međutim, specifična metodologija teologije kao i osobenosti njenog naučnog poznanja neminovno utiču i na ekstralingvistička i intralingvistička obeležja teoloških naučnih radova. Neki žanrovi se menjaju, razvijaju, nastaju ili nestaju tokom vremena.
NIKOLA SAMARDŽIĆ
NIKOLA SAMARDŽIĆ
Sažetak /
NINA POLOVINA
NINA POLOVINA
Sažetak /
NOVINSKI NASLOVI U FORMI REČENICE U NOVINSKIM TEKSTOVIMA
NOVINSKI NASLOVI U FORMI REČENICE U NOVINSKIM TEKSTOVIMA
Sažetak Überschriften sind das herausragendste Element und obligatorischer Bestandteil sämtlicher Pressetexte. Sie sind nicht nur typographisch hervorgehoben, sondern auch als sprachliche Struktur besonderen Regeln unterworfen, zu denen auch eine bestimmte Zeichenanzahl bzw. Proportion zum Grundtext gehört. Ihre Versprachlichung wird folglich meist als kondensiert, komprimiert und elliptisch bezeichnet. Dennoch entfällt ein nicht unbeträchtlicher Anteil auf satzförmige Überschriften - diese enthalten sowohl ein finites Verb als auch sämtliche valenzbedingte Satzglieder. In der Literatur finden sich recht unterschiedliche und relativ vage Angaben zur ihrer Häufigkeit. Ziel dieser Arbeit ist es, die Satzart und kommunikative Funktion dieser Überschriften zu bestimmen. Eine besonders interessante Gruppe stellen unabhängige Nebensätze dar. Der zunehmend häufige Gebrauch satzförmiger Überschriften lässt sich auch in Zusammenhang mit der Boulevaridisierung der seriösen Medien betrachten.
O ETIČNOSTI CIVILIZATORA PREMA VARVARSKOM ’DRUGOM’ U ROMANU IŠČEKUJUĆI VARVARE DŽ. M. KUCIJA
O ETIČNOSTI CIVILIZATORA PREMA VARVARSKOM ’DRUGOM’ U ROMANU IŠČEKUJUĆI VARVARE DŽ. M. KUCIJA
Sažetak Ovaj rad posvećen je analizi etičnosti civilizatora u kolonijalnom kontekstu, a na primeru romana Iščekujući varvare Dţ. M. Kucija. Centralna premisa rada jeste to da roman granicu izmeĎu civilizacije i varvarstva vidi kao fluidnu, što usloţnjava pitanje etičnosti civilizatora. Posebna paţnja posvećena je analizi lika glavnog junaka, neimenovanog sudije u nepoznatoj Carevini, koji moralno sazreva nakon što je posredno sudelovao u mučenju varvara. Od stereotipnog kalupljenja varvara u vlastito viĎenje drugosti kao suprotne civilizaciji, preko prećutkivanja i poricanja zločina počinjenih nad varvarima, protagonista postiţe identifikaciju sa njima. Uočivši surovost praksi takozvanih civilizatora, sudija ih izjednačava sa varvarima, dovodeći dihotomiju civilizacija/varvarstvo do apsurda. Da li moralnost koju sudija manifestuje prema varvarskom ‟drugom‟ do kraja ostaje neukaljana manje vrednim pobudama; i šire, shvativši roman kao alegoriju kolonijalizma uopšte, moţe li civilizator biti etičan u kolonijalnom kontekstu, pitanja su na koja ovaj rad treba da odgovori.
O FIGURATIVNOM JEZIKU U UDŽBENICIMA ISTORIJE ZA OSNOVNU ŠKOLU
O FIGURATIVNOM JEZIKU U UDŽBENICIMA ISTORIJE ZA OSNOVNU ŠKOLU
Sažetak Osnovni ciljevi ovoga rada jesu izdvajanje i predstavljanje dominantnih formi figurativnog jezika koje se javljaju u udžbenicima istorije za osnovnu školu, potom njihova tipologizacija, i, na kraju, analiza njihove varijabilnosti. Izdvojena su dva dominantna tipa figurativnog jezika u analiziranim udžbenicima – gramatička metafora i metonimijski prenosi. U analizi gramatičke metafore primenjen je tranzitivni metod sistemske funkcionalne lingvsitike, dok su obrasci metonimijskih prenosa izdvojeni na osnovu izvornih entiteta koji su u analiziranim udžbenicima iskazani etnonimima, antroponimima i toponimima, kao i jedinicama opšteg leksikona koje označavaju lokaciju, državne institucije, društvene funkcije i titule. Ustanovljeno je da gramatički metaforične reprezentacije značenja formiraju postvaren diskurs, u kome događaji postaju stvari, a učesnici u događaju najčešće bivaju svedeni na okolnosti. Analiza varijabilnosti tipova figurativnog jezika pokazuje da je upotreba određenog tipa figure tematski zavisna, a ne, ili bar ne isključivo, osobina žanra, kao i da što smo na vremenskoj osi bliže našoj poziciji, to se sve manje ukazuje na odgovornost pojedinačnih aktera. Budući da je figurativni jezik i diskurzivno sredstvo kojim se kod adresata postiže željena reprezentacija određenog referenta ili događaja, rad pokreće i pitanje o tome kakva se slika sveta kod učenika formira reprezentovanjem istorijskih događaja i procesa na način na koji se to u analiziranim udžbenicima čini.
OD VILENDORFSKE VENERE DO MILO MOJRE – SEMANTIČKA TRANSFORMACIJA NAGOG ŽENSKOG TIJELA U VIZUELNIM UMJETNOSTIMA
OD VILENDORFSKE VENERE DO MILO MOJRE – SEMANTIČKA TRANSFORMACIJA NAGOG ŽENSKOG TIJELA U VIZUELNIM UMJETNOSTIMA
Sažetak Ovaj tekst se bavi promjenom semantičkog statusa nagog ženskog tijela u zapadnoj tradiciji vizuelnih umjetnosti. Fokusiraćemo se na teorijske analize istorijskih, ideoloških i kulturoloških implikacija koje takva promjena nosi. Erotizovano seksualizirano žensko tijelo kao objekat čežnje bilo je tema i motiv umjetničkih predstava od najranije umjetničke istorije. Umjetničke predstave, budući nikad direktne i objektivne prezentacije stvarnosti, uvijek odaju skup vladajućih društvenih i estetskih ideala i vrijednosti vremena u kome nastaju. Tako, klasična umjetnost definiše socio-kulturološku formu prikaza nagog ženskog tijela koja ga (sudeći po feminističkim i poststrukturalističkim pristupima) obuzdava i pretvara u seksualizirani znak ženske potčinjenosti. Tradicija muškarca kao aktera-posmatrača i žene kao objekta posmatranja, svoj vrhunac doživljava u slikarstvu 19. vijeku. U to vrijeme započinju i prva kritička umjetnička preispitivanja reprezentacije ženskog tijela. Međutim, pravo ‘oslobađanje’ (ženskog) tijela od semiotičkog balasta kulture, dešava se tek sa pojavom performativnih umjetnosti u drugoj polovini dvadesetog vijeka. U ovim vizuelnim kontemplacijama, tijelo nije samo produkt reprezentacije, već aktivni stvaralac umjetničkog procesa. Nago (žensko) tijelo, kao subjekt i objekt akcije, u izvođačkim umjetnostima prestalo je da bude referent, ono se izdiglo iznad semiotike djela i vratilo svojoj organskoj materijalnosti.
ONLINE NASTAVA ENGLESKOG JEZIKA U SRBIJI TOKOM EPIDEMIJE VIRUSA COVID-19
ONLINE NASTAVA ENGLESKOG JEZIKA U SRBIJI TOKOM EPIDEMIJE VIRUSA COVID-19
Sažetak The aim of this paper is to provide an outline of the way in which English was taught online during the first epidemic wave of COVID-19 in Serbia between March and June 2020. We will start with the hypothesis that the COVID-19 epidemic, which was officially announced on March 15th in Serbia, brought major changes in teaching all subjects at all levels, including ELT. The research is based on a survey conducted online. We gathered responses from 119 English teachers who work in state-run schools, language schools or as private tutors. The results show that the majority of the teachers used free platforms, that they had technical issues and that they have divided positions on the potential of online teaching in terms of developing particular language skills, grading and progress assessment. However, the teachers agree that classroom teaching is the preferred way of teaching, that combining classroom and online teaching is a viable option, and that online teaching is not something they would opt for unless it was absolutely necessary.
OSVRT NA DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA ŽANROVA U TV PROGRAMIMA
OSVRT NA DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA ŽANROVA U TV PROGRAMIMA
Sažetak Televizija je napravila nezapamćen kulturni i komunikacijski preobražaj zahvaljujući osobenom korenspondiranju slike i moćnih kolektivnih arhetipova. Tradicionalna žanrovska klasifikacija bila je na izvestan način linearna i jednostavna. U novom milenijumu paralelno sa razvojem novih medija razvija se i perceptivni aparat gledalaca. Gledaoci su danas zahtevniji, brži, zainteresovani za multimedijalne sadržaje i sposobni za pravilnu percepciju brze smene različitih žanrova. Novi žanrovi su pretežno kombinacije osnovnih žanrova ili uznapredovani bazni žanrovski modeli. Za istraživače medija su značajne nove žanrovske forme poput CNN efekta, reality showa, dok se lingvisti interesuju za izbor diskursa kao oblika žanrovske manipulacije.

Pages